Prošlih dana i mjeseci velik broj razgovora i rasprava, medijskih analiza i komentara bio je usmjeren na javnu ponudu dionica različitih tvrtki te mogućnost njihove nabave. U toj »dioničarskoj zaluđenosti« i oni koji imaju, a – što je tužnije – i oni koji nemaju, hrlili su u bankarske poslovnice kako bi što prije »zgrabili« svoj paket dionica. Posezalo se za čarapama i obiteljskom ušteđevinom, a neki su čak uzimali i kredite ili, pak, novac pozajmljivali od prijatelja... Kupovina tih vrijednosnih papira, predstavljena kao brzo osigurana zarada, privukla je doista velik broj građana.
Ne želeći raspravljati o isplativosti takve investicije i novog, drukčijeg načina štednje, začuđuju načini i veliki rizik na koji su ljudi spremni za zaradu. Plaće bi svakako trebale pospješiti i poticati štednju, no svjedočimo da je u Hrvatskoj to s prosječnom plaćom – nemoguća misija. Potrebno je stoga naglasiti da od presudne važnosti nije količina onoga što posjedujemo, već je puno bitnije kako to doživljavamo.
Zato zaluđujuća opterećenost kvantitetom nije pravi put, potrebno je živjeti skromno i s onim malenim »bogatstvom« kojeg posjedujemo! Kako i kaže misao Miguela de Cervantesa: »Užitak u bogatstvu ne leži u pukom posjedovanju ili raskošnu trošenju, nego u mudroj promjeni.« S malo novca, bez značajnog iznosa ušteđevine, ali uz veliku kreativnost i želju za svakodnevnim odlučivanjem za pozitivne i dobre vrijednosti stvorimo u sebi »banku ljubavi« iz koje besplatno darujmo pologe srcima bližnjih. Taj iskreni osjećaj će nas zasigurno obogatiti više negoli sve svjetske valute i iznosi iza kojih stoji mnogo nula...
Koliko kultura obilježava živote stanovnika naše zemlje, što ona znači i koliko je važna mladima, možemo zaključiti prelistamo li različita izdanja dnevnih i tjednih novina, pogledamo li sadržaje internetskih portala i sl. U medijima su rubrike kulture svedene na »ostatke ostataka«; postale su podređene sadržajima iz »showbiza« pa rijetko nailazimo na dobru kritiku novopostavljene izložbe, izvještaj s koncerta ili otvaranja festivala ...
U studiji provedenoj 1997. godine među nešto manje od tisuću srednjoškolaca foneseni su zanimljivi podaci. Mladi su na sedmo mjesto (od petnaest ponuđenih vrednota) stavili kulturno uzdizanje i studij te zauzeli pozitivan stav i pridali važnost toj vrijednosti. Iako su deklarativno dali veliku podršku kulturi, u rezultatima na pitanje o korištenju slobodnog vremena lako je uočljivo da takvi sadržaji ne spadaju u interesnu zonu adolescenata. Vrlo mali postotak ispitanika posjećuje izložbe (čak 40,4% nikako), nešto više ih odlazi u kazalište i kino, a čini se da biblioteke posjećuju samo zbog posuđivanja obvezne literature.
Današnje mlade sve više privlači druga vrsta umjetnosti, bliže su im glazbena i filmska kultura. Svakodnevno čak 86,8% adolescenata u slobodno vrijeme slušaju glazbu, a veliki ih se broj okuplja i na koncertima popularnih glazbenih skupina. Zasigurno će mnogo uloženog truda u podupiranje i populariziranje kulturnih manifestacija pomoći kako bismo takvu angažiranost proširili i na ostala područja.
Kratki test! Pogledajte sljedeći filmić - to je dio iz Puccinijeve opere! Je li Vam bilo dosadno ili ste uživali? Po tome možete i sami zaključiti je li i vama kultura na sedmom mjestu?! :)
